Notice: fwrite(): send of 335 bytes failed with errno=10054 An existing connection was forcibly closed by the remote host. in E:\Websites\switch\so.switch.win23.mojsite.com\wwwroot\wp-includes\Requests\Transport\fsockopen.php on line 217
Midhat Terzić za Oslobođenje: Nažalost, malo je osiguranih od poplava – Sarajevo Osiguranje

Naše klijente je lako prepoznati!

Midhat Terzić za Oslobođenje: Nažalost, malo je osiguranih od poplava
6 Juna 2014, Nekategorisano

Sarajevo-osiguranje proteklih dana je primilo na stotine poziva onih koji su imali police osiguranja imovine u poplavljenim područjima, ali i onih koji su se zainteresirali uslugu osiguranja imovine

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Koji je obim šteta koje su vaši osiguranici prijavili kao posljedicu katastrofalnih poplava i klizišta?

– Materijalne štete su ogromne ali ono što je nenadoknadivo su izgubljeni ljudski životi. Jedno je sigurno: država i njeni građani će se godinama oporavljati od ove kataklizme. Osiguravajuća društva će snositi dio štete ali to je, prema našim informacijama sa terena i onome što čujem od kolega, samo mali dio ukupnih šteta. U Sarajevo-osiguranju ima oko 9.000 osiguranika koji imovinu osiguravaju od osnovnih rizika kao što su požar, udar groma, oluja, a svega oko 3,5 posto osiguranika koji dolaze sa područja pogođenim poplavama je ugovorilo i dopunski rizik za svoju imovinu – rizik od poplave. Nažalost, kod ugovaranja polica osiguranja osiguranici često uzimaju osiguranje koje pokriva samo osnovne rizike, podrazumjevajući kako je mala vjerovatnoća da i poplava može uništiti njihovu imovinu.

Štete su do sada uglavnom prijavili naši osiguranici iz privrednog sektora, a procjenjuje se da je prijavljeno šteta u visini 3,5 miliona KM. To nije konačan iznos jer se štete svakodnevno prijavljuju, a naši mobilni timovi procjenjitelja nisu mogli ni doći do pojedinih lokacija na kojima su prijavljene štete. Zbog toga je nezahvalno govoriti i o iznosu i o tačnom broju šteta obzirom da nam pojedini naši veliki privredni subjekti, kao što je primjera radi BH Telecom, sami prijavljuju po nekoliko stotina šteta.

Da li to znači da najveći dio imovine uopće nije bio osiguran?

– Ne bih želio da se moje riječi shvate kao pristajanje na muku onima koji su izgubili sve ili skoro sve od imovine što su imali, ali mi smo godinama upozoravali da je zabrinjavajuće mali dio privatne, pa i javne imovine osiguran. Nešto viši nivo svijesti o važnosti osiguranja imamo samo kod pojedinih javnih i privatnih preduzeća, ali oni su više izuzetak nego pravilo. Mi smo svi spremni da pomognemo u ovoj teškoj humanitarnoj katastrofi, ali najveća pomoć svim pogođenim ovom katastrofom bi bila polica osiguranja imovine koja uključuje rizik od poplava i klizanja tla. Tada bi najveći teret ponijele osiguravajuće kuće i naši reosiguravači u zemlji i inozemstvu. Ovako osiguravajuća društva, po svemu sudeći, neće biti pogođena u toliko mjeri kroz isplate šteta koliko kroz strašne posljedice po ionako posrnulu ekonomiju u BiH.

Hoće li ova najgora prirodna nepogoda, po Vašoj procjeni, uticati na porast svijesti o značaju osiguranja u BiH?

– Većina građana susreće se sa pojmom osiguranja samo jednom godišnje, kada produžuje važnost registracije svog automobila i mora zaključiti policu obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Vrlo je nisko učešće osiguranja imovine, dakle kuća, stanova, vikendica, poslovnih prostora, mašina, obradivog zemljišta, ali i životnog osiguranja u ukupnom portfelju osiguranja. Prevedeno na jezik svakodnevnice, nama odnosno građanima BiH najvažniji su automobili, a manje važno nam je osigurati sebe i svoje najbliže i sačuvati mnogo vredniju imovinu kao što su kuće ili stanovi, poljoprivredna dobra, stoka… Pri tom, ni nedostatak novca nije izgovor: mnogo je jeftinije kupiti godišnju policu osiguranja stana nego kupiti novi mobitel. Ja se iskreno nadam da će ovaj strašni događaj na određeni način motivirajuće uticati na porast interesa za osiguranje i već se to i događa na ovim područjima koja nisu pogođena poplavama.

Šta karakterizira poslovanje Sarajevo-osiguranja u 2014. godini?

– Ova godina je na određeni način obilježena vanrednim događajima. Prije poplava imali smo proteste i socijalno nezadovoljstvo na ulicama nekoliko gradova BiH početkom februara koji su u jednom dijelu rezultirali devastacijom velikog broja objekata od javnog interesa te značajne javne ali i privatne imovine. Sarajevo-osiguranje osiguravalo je zgrade i imovinu Predsjedništva BiH i Općine Centar Sarajevo koje su zapaljene. Nakon provođenja procedure i uvida u razmjere šteta, mi smo rezervisali sredstva za njihovo pokrivanje i sada čekamo na kvalifikaciju suda koji će se odrediti prema vrsti događaja koji je uzrokovao ove značajne štete. Bitno je istaći da smo unatoč svim teškoćama i negativnom ekonomskom okruženju ipak zadržali vodeću poziciju na tržištu osiguranja sa 18,4 posto tržišnog učešća u Federaciji. U prva četiri mjeseca ove godine već smo riješili 9,3 miliona šteta, a iskazali smo i porast premije u odnosu na isti period 2013. za preko 3 miliona KM ili nekih 15 posto.

Od 11. do 13. juna Sarajevo će ugostiti učesnike 25 SorS-a, Susreta osiguravača i reosiguravača iz brojnih regionalnih ali i svjetskih osiguravajućih društava. Na ovogodišnjem SorS-u Vi preuzimate funkciju predsjednika Upravnog odbora Udruženja SorS?

– Činjenica je da ćete u Sarajevu naredne sedmice moći susresti, uglavnom, sve ljude koji nešto vrijede u struci osiguranja na prostorima bivše Jugoslavije, kao i neke od značajnih osiguravatelja iz Evrope i svijeta. Udruženje SorS koje organizira ovaj skup okuplja vodeće menadžere najjačih osiguravajućih društava BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije, koji svih ovih godina intenzivno rade na tome kako bi SorS ostao najbitnije mjesto saradnje i povezivanja profesionalaca iz osiguravajućih i reosiguravajućih društava regiona. To što na ovogodišnjem jubilarnom 25. SorS-u preuzimam predsjedavanje Upravnim odborom Udruženja SorS je za Sarajevo-osiguranje i mene lično velika čast ali i odgovornost. Zajedno sa kolegama iz Udruženja SorS trudiću se da zadržimo renome i kontinuitet ovog skupa na kojem domaći i regionalni osiguravatelji imaju priliku čuti najaktuelnije teme iz struke, analizirati dešavanja na tržištima zemalja bivše Jugoslavije i komunicirati sa predstavnicima najpoznatijih svjetskih osiguravajućih i reosiguravajućih društava. Ovogodišnji SorS posvetili smo izazovima i mogućnostima unapređenja efikasnosti poslovanja osiguravajućih društava.

Arhiva