Naše klijente je lako prepoznati!

Midhat Terzić za Svijet osiguranja: SorS je ogledalo svih nas u regionu
6 Juna 2014, Nekategorisano

Midhat Terzić, direktor Sarajevo osiguranja

SorS je ogledalo svih nas u regionu

Nisu vidljivi nikakvi pozitivni pokazatelji niti kretanja koja bi nam dala nadu da u narednim godinama očekujemo porast zapošljavanja i životnog standarda stanovništva te razvoj privrednih aktivnosti. Sumornoj slici treba pridodati i strašne posljedice poplave koja je pogodila veliki dio BiH. To je krupno opterećenje za sve nas na tržištu osiguranja
[Razgovarala: Željka Livaić]

Prošla, 2013. godina bila je veoma uspješna i za Sarajevo-osiguranje

i za direktora ovog društva Midhata Terzića.
Brojna domaća i međunarodna priznanja došla su na adresu vodeće
bh. osiguravajuće kompanije. Sarajevo-osiguranju je deveti put zaredom
dodijeljeno priznanje”Kristalna prizma” za najuspješnije osiguravajuće
društvo u BiH, a Midhat Terzić je treći put proglašen najuspješnijim
menadžeromu oblasti osiguranja.
Terziću je ranije dodijeljeno i priznanje Najmenadžer jugoistočne i srednje Evrope, a sredinom decembra i priznanje Menadžer decenije u osiguranju.
Potom priznanje Best Buy Award u Bosni i Hercegovini na osnovu istraživanja koja mjere isključivo
iskustvo, mišljenje i percepciju potrošača o ponuđačima koji nude najbolji omjer cijene i kvalitete na tržištu te status Superbrands BiH za 2013./2014. godinu. U 2014. godini Sarajevo-osiguranje se našlo pred brojnim iskušenjima, od sve lošije ekonomske situacije, socijalnih protesta, koji su u naslinom dijelu rezultirali oštećenjem brojne imovine te prirodne katastrofe s poplavama koja je sredinom maja pogodila stotine hiljada građana BiH izazivajući gubitke ljudskih života, uništenje vrijedne javne i privatne imovine i posljedice koje će se sanirati godinama. O ovim i drugim izazovima funkcije na kojoj se nalazi razgovaramo s Midhatom Terzić, koji pored položaja direktora Sarajevo-osiguranja, aktivno učestvuje u privrednom životu BiH i regiona kroz kroz funkciju potpredsjednika Udruženja poslodavaca Federacije BiH te kao član Upravnog odbora Privredne komore F BiH te Upravnog odbora udruženja SorS.
Gospodine Terzić, možete li nam reći nešto više od poslovnim rezultatima Sarajevo-osiguranja u dosadašnjem periodu godine te u 2013.?
U prva tri mjeseca 2014. godine ostvarili smo 18.2 miliona KM premijskog prihoda te 18,32 posto tržišnog učešća među društvima sa sjedištem u Federaciji BiH, što pokazuje rast u odnosu na isti period prošle godine za 2,7 miliona KM premije kao i porast tržišnog učešća od 1,2 posto. Visina prijavljenih, ali i riješenih šteta u ovom je periodu otprilike na istom nivou kao i u 2013. godini. Prošlu smo godinu, kao što je poznato, završili sa 1,3 miliona KM dobiti, a premijski prihod je bio u nivou 64,7 miliona KM. Najveći dio odnosio se na neživotna osiguranja, oko 61,6 miliona KM, dok je 3,1 milion KM premije životnih osiguranja. Ono što je najbitnije je da je Sarajevo-osiguranje tokom 2013. godine riješilo preko 30 miliona KM šteta i po tome pokazatelju je društvo s daleko najvećim iznosom rješenih šteta među društvima u BiH. Ostali smo vodeće društvo u BiH i po ukupnom iznosu ostvarene premije, unatoč nikad težim uslovima poslovanja.
Šta karakterizira poslovanje Sarajevo-osiguranja u prvih nekoliko mjeseci 2014.?
Suočili smo se s nekoliko vanrednih događaja koji bi bili izazov i za razvijenije ekonomije i tržišta osiguranja te snažnija društva od Sarajevo-osiguranja. U februaru smo imali val protesta i socijalnog nezadovoljstva u nekoliko gradova u BiH, s devastacijom velikog broja objekata od javnog značaja te značajne javne, ali i privatne imovine. Među tom imovinom bili su i neki objekti Sarajevo-osiguranja. Od značajnijih objekata koje je Sarajevo-osiguranje osiguravalo veće štete su nastale na zgradama i imovini Predsjedništva BiH i Općine Centar-Sarajevo koje su zapaljene. Naši procjenitelji su odmah po smirivanju situacije izašli na teren i izvršili uvid u razmjere šteta te postupili prema ustaljenim procedurama kroz prikupljanje odgovarajuće dokumentacije od osiguranika i drugih organa.
Ulazak velikih evropskih osiguravajućih društava na tržište BiH pozitivno bi uticalo na podizanje nivoa kvaliteta osiguravateljske usluge
Trenutno je faza likvidacije štete okončana i sada čekamo zvaničnu kvalifikaciju suda koji će se odrediti prema vrsti događaja koji je uzrokovao ove značajne štete. S druge strane, svjedoci smo, i u momentu nastanka ovog intervjua, velike prirodne nepogode koja je pogodila znatan dio BiH. Cijela država će se godinama oporavljati od posljedica poplava koje su ostavile na hiljade ljudi bez domova. Nažalost, i ljudski životi su izgubljeni, a ogromna područja su pod vodom i trenutno je nemoguće uopće sagledati krajnje razmjere ove prirodne katastrofe. Sasvim sigurno da ćemo učestovati u saniranju šteta u ovim događajima što će vjerovatno uticati i na naše poslovanje tokom 2014. godine.
I da nema ovih vanrednih događaja velikih razmjera, situacija na tržištu osiguranja u BiH nije nimalo optimistična.
Nažalost istina je da ne možemo biti pretjerani optimisti unatoč tome što je u prošloj godini porast premije bio 4,3 posto, što je nešto više od višegodišnjeg prosjeka. Tržište osiguranja i dalje opterećuju isti problemi i ista neriješena pitanja kao i prethodnih godina. Zbog političke nestabilnosti aktuelne vlasti prijedlozi ključnih zakona za osiguravatelje, koji bi možda donijeli neke pozitivne promjene, i dalje su u lavirintu procedure i teško je očekivati da budu usvojeni u narednih nekoliko mjeseci. A to praktično znači da će na njihovo (ne)usvajanje svakako uticati činjenica da se u oktobru u BiH održavaju opći izbori. Uz ovaj, drugi ključni faktor teških okolnosti u kojima radimo je atmosfera bezperspektivnosti i ekonomske stagnacije te svakodnevno povećanje nezaposlenosti. Nisu vidljivi nikakvi pozitivni pokazatelji niti kretanja koja bi nam dala nadu da u narednim godinama očekujemo porast zapošljavanja i životnog standarda stanovništva te razvoj privrednih aktivnosti, a sumornoj slici treba pridodati i strašne posljedice prirodne katastrofe koja je pogodila veliki dio države BiH. To je krupno opterećenje za sve nas na tržištu osiguranja.
Da li vi sa svoje strane kroz kreiranje nekih novih paketa usluga sa povoljnijim cijenama pokušavate animirati klijente da se osiguravaju i da se na taj način prebrodi ova dugogodišnja kriza?
Naše opredjeljenje je jačanje ponude u oblasti osiguranja života kao i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Tu ćemo i u ovoj godini pokušati napraviti iskorak na način na koji smo tokom prošle godine radili na unapređenju prodaje usluge dječjeg štednog osiguranja. Istovremeno kontinuirano prilagođavamo zahtjevima tržišta i ponudu iz oblasti imovinskih osiguranja te putničkog zdravstvenog osiguranja. Koliko je u našoj moći, a ponekad i zajedno s drugim osiguravajućim društvima, u sklopu aktivnosti Udruženja društava za osiguranje F BiH, radimo i na jačanju svijesti o značaju osiguranja. Upravo događaji iz februara, kada je dobar dio objekata državnih institucija oštećen ili u potpunosti devastiran, a da, koliko je meni poznato, uopće nije bio osiguran su snažno svjedočanstvo uloge osiguravajućih društava. Ne preostaje nam ništa drugo nego da i dalje apelujemo na državne institucije i zakonodavca da možda i kroz zakonsku formu riješi obaveznost osiguranja vrijedne imovine.
Kakav je uopće uticaj Udruženja na zakonodavne i organe izvršne vlasti, koliko oni uopće žele čuti glas struke?
Ne može se reći da smo kao struka posebno uticajni, ali je činjenica da imamo određnog uspjeha u promoviranju zajedničkih interesa. Trudimo se da kroz zajedničke aktivnosti i nuđenje kvalitetnih rješenja za probleme u osiguranju budemo faktor kojeg će uvažavati i čiji će glas imati određenu težinu. Istina, rješenja koja nudimo ne budu uvijek prihvaćena u obliku kakav bi mi željeli, ali istrajavamo na tome da nam se makar ponudi adekvatna argumentacija ako se rješenja koja nudimo odbacuju. Na primjeru Zakona o zaštiti od požara, čije će po osiguravatelje pogubne izmjene vjerovatno biti značajno izmjenjene i ublažene, vidjeli smo kako se isplati argumentirano suprostaviti paušalnim i neodmjerenim zahtjevima za finansiranje. U ovim aktivnostima nam dosta pomaže i više nego korektna saradnja Udruženja sa Agencijom za nadzor osiguranja F BiH.
Ne preostaje nam drugo nego da i dalje apelujemo na državne institucije i da možda i kroz zakonsku formu riješi obaveznost osiguranja vrijedne imovine

Koliko su aktivnosti regulatornih agencija u Federaciji i RS-u sinhronizovane, odnosno usmjerene ka što bržem otklanjanju neregularnosti na tržištu?
Agencije za nadzor u oba entiteta imaju svoje zakonom određene uloge i planirane aktivnosti, među kojima je jedna od najznačajnijih i kontrola usklađenosti poslovanja društava za osiguranje sa zakonom i podzakonskim aktima. Vjerujem da Agencije imaju uvid u sve što se dešava unutar industrije osiguranja i da su spremne djelovati na zaštiti zakona kako ne bi došlo do značajnijeg poremećaja na tržištu.
Svjedoci smo da se u posljednjih nekoliko godina usvajaju novi podzakonski akti s namjerom da se tržište uredi, ali ovi procesi u jednom dijelu nisu sinhronizirani niti su zakoni između dva entiteta usklađeni u mjeri u kojoj bi to bilo nužno. Vjerujem da će se ubrzanim usvajanjem procedura koje su dio evropskih integrativnih procesa doći i do zadovoljavajućeg nivoa usklađenosti zakona, ali i do većeg stepena uređenosti tržišta. Koliko će nam vremena za to trebati je drugo pitanje. Od toga ovisi i da li će biti interesa značajnih evropskih osiguravajućih društava za ulazak na tržište osiguranja u BiH, a što bi svakako pozitivno uticalo na podizanje nivoa kvaliteta osiguravateljske usluge.
Nezaobilazno pitanje kada se spominje ulazak nekog od značajnijih evropskih ili regionalnih igrača na tržište BiH je i privatizacija 45 posto državnog kapitala u Sarajevo-osiguranju.
I ove godine je Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH uvrstila Sarajevo-osiguranje na listu preduzeća s manjinskim državnim kapitalom koje planira prodavati u narednom periodu. Međutim, resorno Ministarstvo finansija F BiH je stava da se u ovoj godini ne ide s privatizacijom u Sarajevo-osiguranju. Svjesni smo da nam povremene neutemeljene priče i špekulacije u medijima na ovu temu samo otežavaju redovne poslovne aktivnosti i stoga ih izbjegavamo komentirati. Vlada Federacije i Federalno ministarstvo finansija su oni koji prodaju državni kapital Sarajevo-osiguranja, a mi u menadžmentu i svi uposlenici smo se davno opredjelili da kroz aktivnosti Ortačke grupe radnika i menadžmenta budemo aktivni sudionici u ovom procesu.
Šta za vas znači činjenica da ćete na ovogodišnjem jubilarnom 25. Susretu osiguravača i reosiguravača u Sarajevu postati predsjedavajući Upravnog odbora Udruženja SorS?
Svakako da je to i za mene lično, ali i za Sarajevo-osiguranje veliko priznanje i čast. Biti u društvu najznačajnijih menadžera osiguravajućih društava regiona za mene je već više godina veoma prijatno iskustvo. Smatram da je ovaj Upravni odbor uspio u nakani da SorS etablira kao vodeće mjesto saradnje i povezivanja profesionalaca iz osiguravajućih i reosiguravajućih društava regiona. Vremenom, SorS je privukao i respektabilan broj osiguravatelja iz Evrope i svijeta te je postao i jedan od najjačih evropskih skupova osiguravatelja. Oni su jedan od pokazatelja kvaliteta ideja i informacija koje dobijemo na SorS-u, a povrh svega, SorS je neka vrsta ogledala u kojem svi mi iz regiona možemo procijeniti koliko zaista naša tržišta vrijede. Konačno, kao domaćinu u Sarajevu, osjećam i neku vrstu obaveze da se svi učesnici SorS-a osjećaju ugodno, da čuju i vide ono što ih interesuje i da se dobro provedu.
Iako ćemo na samom SorS-u dobiti kompletnu sliku stanja tržišta osiguranja u zemljama regiona, možete li napraviti neku usporedbu gdje se nalazi tržište osiguranja BiH u odnosu na zemlje u regiji?
Ukoliko se držimo statističkih pokazatelja dovoljno je reći da je tržište Slovenije daleko ispred nas, kao i tržište Hrvatske, jer nam je premijski prihod nekoliko puta manji. Tržište Srbije nije u tolikoj mjeri razvijenije od bosanskohercegovačkog, posebno ako se pogleda prosjek premijskog prihoda po glavi stanovnika. Tržišta Makedonije i Crne Gore su mala i u poređenju s tržištem BiH, ali kada se podvuče crta vidljivo je da su zemlje regiona koje su članice EU u neuporedivo povoljnijem položaju, mada se i njihova tržišta i dalje susreću s nekim od problema koji nas ovdje godinama okupiraju.

Arhiva